Translate

26 Juli, 2012

Diskursu Reitor iha Dekada Ida Aniversariu DIT nian iha 10 Maiu 2012


Estanislau Saldanha, Reitor Dili Institute of Technology (DIT)
Ex Rev Amo Bispu Dioseze Dili, Dom Alberto Ricardo da Silva Ex Ministru Edukasaun, Dr. Joao Cancio Freitas, Rev padre ho madre sira, Ex Pres BOT DIT, Kirsty S. Gusmao ho nia membru tomak Magnifiku Reitor sira ho Distintu konvidadu sira, Prof Carolyne husi the University of Western Australia, no Pak Sidhi, Vise Reitor Universidade Dhyana Pura Bali, Inan-aman estudante ho komunidade sira hotu, Staf ho estudante DIT sira, Loron diak, loron kmanek, loron orguilu no benvindu iha Knua DIT iha Aimutin Dili. Ho graca ho tulun Aman maromak nian, ohin loron hau orguilu tebes hodi hamrik iha nee hamutuk ho ita boot sira hotu hodi festeiza ho selebra tinan 10 DIT harii iha Timor Leste. Loron 10 Maiu fundador DIT sira hili hanesan loron moris ka loron aniversariu DIT nian tanba iha loron nee mak Sua Exelencia Kay Rala Xanana Gusmao, aktual PM, nudar Prezidenti AVR asina plaka hodi inagura estabilisimentu DIT nudar instituisaun ensinu superior ida iha Timor Leste. Orguilu boot liu tan ba uma kain boot DIT nian tanba loron moris nee marka ho misa agredisimentu boot ida nebee dirizi kedas husi aman boot igreija Dili nian, Dom Alberto Ricardo da Silva, no partisipa husi Vigariu Jeral Dioseze Dili, Mgr. Apolinario Aparicio, padre ho madre sira. Nee hanesan grasa boot ida ba uma kain nee. Nunee hau lori uma kain boot DIT nia naran ho haraik ain hatoo obrigadu wain ba Amo Bispu, padre ho madre sira ba selebrasaun misa agredesimentu DIT nian nebee furak, ho nia sentidu klean tebes, no sei kesi metin nafatin iha hanoin ho fuan membru uma kain boot nee nian iha tempu naruk. Hau mos ho haraik an husu tulun nafatin ba Amo Bispu, padre ho madre sira atu reza nafatin ba uma kain nee. Nunee atividade nebee halao iha uma kain nee bele lao diak, iha funan no fuan diak ba povu ho nasaun doben Timor Leste. Ex Rev Amo Bispu, Ministru Edukasaun, ho Distintu Konvidadu sira, Ohin mos honra boot ba hau hodi hatoo katak staf ho estudante sira husi uma kain boot nee servisu makas, hamutuk iha ambiente fraternal, tulun ho respeita malu ho iha servisu tim makas iha ambitu diversidade. Maske staf sira nee “kesi kabun makas” tanba salariu ida nebee sira simu kiik ho servisu barak ho todan. Maske estudante barak dala barak triste ho mata been sai makas tanba kondisaun ekonomiku inan-aman nian nebee difikulta sira hodi selu sira nia estudu iha institutu nee. Hateri netik sira iha leten nee hotu la hasusar servisu hamutuk ho belun diak entre ema hotu iha uma kain boot DIT nian iha nebee deit ho sa tempu deit hodi lao hamutuk ho metin, hodi lao too DIT nia mehi atu sai sentru exelensia iha edukasaun, formasaun ho peskiza iha Timor Leste. Nunee knua ho uma kain boot DIT bele tulun prepara ema kualidade hodi hatan “husu” ho halo progresu ba povu ho nasaun, hadia moris sosiedade, hametin kompetividade nasional, haburas kultura ho identidade nasional, via edukasaun, peskiza, kreatividade ho inovasaun. Uma kain boot DIT tenki sai modelu atu lori edukasaun ida kualidade, relevante, la iha fronteira hodi forma ema matenek, laos deit iha siensia ho teknolojia, maibe iha fiar, moral, no orguilu ba nia aan nudar Timor oan no sai futuru lider nasional nian. Nunee uma kain boot ho knua “DIT tenki tulun mos hanorin Timor oan hodi sai Timor oan nebee diak, laos hanorin Timor oan hodi sai fali malae oan diak ida”. Ex Rev Amo Bispu, Padre-Madre sira ho Distintu Konvidadu sira, Fiar mak sai abut ba buat hotu iha uma kain boot DIT nian. Fiar katak moromak iha duni no tulun uma kain boot DIT nee iha tempu susar ho hamnasa. Fiar katak ema hotu iha matenek, ho kbiit, no buka mobiliza didiak, hodi hamosu ho habelar sira nia matenek ho kbiit sira nee atu sai naroman ho masin ba ema seluk. Fiar katak ita nia matebean sira iha no sei tulun nafatin uma kain boot DIT nee, naran uma kain nee hanoin diak ho servisu makas hodi halo buat diak ruma ba ema seluk, rai ho nasaun doben nee ba diak, progresu no hakmatek. Ho fiar nee, no esforsu hamutuk ho parseria staf ho estudante sira hafunan ho hafuan barak ba DIT iha tinan sanulu nia laran, iha situasaun ida nebee defisil tanba influensia esterna DIT nian hanesan instabilidade politika iha Timor iha tinan 2006 too tinan 2007 ho influensia interna DIT nian nebee hasoru limitasaun rekursu finanseiru, nebee halo DIT atu hapara eterna nia atividade tomak. Nunee hare ba kotuk, bainhira harii iha tinan 2002, DIT iha staf ho fasilidade ida menus tebes, la iha uma ho sala naton hodi hanorin, numeru estudante nebee kiik tebes (la liu 350) atu tulun rendimentu sustentavel hodi asegura kualidade hanorin nebee diak, no relevansia ho ezizensia governu, industria, merkadu servisu, sosiedade ho instituisaun akademiku rai seluk. Ohin loron DIT sai hanesan instituisaun ensinu superior ida nebee hetan fiar ho fatin diak iha fuan ho laran povu ho nasaun doben nee. Institutu nee agora iha knua mesak iha Aimutin Dili nebee harii iha rai mesak besik hektar 4, numeru ho kualidade staf aumenta makas, numeru estudante aumenta, liu rihun rua nebee eskola iha Knua Dili ho Oecusse, no tinan-tinan sei aumenta rihun ida. DIT mos hetan ona akreditasaun husi governu, industria, merkadu servisu ho rekuinesimentu husi instituisaun akademiku rai seluk hanesan Australia (Victoria University, The University of Western Australia, Canberra Institute of Technology, Box Hill Institute of TAFE), Malaysia (UTHM), Portugal (Universidade Evora), ho Indonesia (Universitas Udayana, UKSW Salatiga, Universitas Gadjah Mada, ho Universitas Dhyana Pura Bali) via servisu hamutuk. Alumni DIT nian hetan hotu ona servisu, no sira nebee kontinua eskola iha rai seluk nia performansia akademiku diak tebes. Harii fasilidade hanorin sira nee hetan tulun makas husi Victoria University Australia, USAID, AUSAID, NZAID, British Government ho Governu Japoneza via NGO JDRAC ho Shell Foundation via Rotary Club Melbourne iha Knua Baucau ho Ministeriu Turismu, Komersiu ho Industria Timor Leste, Asesoria Sosiedade Sivil, Gabineti Primeiru Ministru. No suporta kapasitasaun staf iha administrativa, akademiku ho jestaun husi Australian Volunteers International (AVI), Volunteers Service Abroad, Nova Zelandia, Engineers Without Borders (EWB) husi Australia. DIT mos involve iha atividade peskiza ho formasaun professional nebee finansia husi USAID, AUSAID, Banku Mundial, IRI, the Asia Foundation, Democracy International, UNICEF ho Governu Japoneza. Nee laos deit reforsa kapasidade profesionalismu staf, nunee reforsa mos kapasidade institusional DIT nian, no tulun mos rendimentu sustentavel institutu nee nian. Rev Amo Bispu, Ministru Edukasaun, ho distintu konvidadu sira hotu, DIT kontinua nafatin iha mehi ho planu diak atu sai mata dalang ba hametin kapasidade institusional, hanorin ho peskiza tuir ezizensia governu, industria, merkadu servisu, sosiedade ho instituisaun akademiku rai seluk. Nunee uma kain boot nee buka atu servisu makas hodi hametin kualidade edukasaun ho peskiza via aktualiza kualidade staf, fasilidade hanorin ho peskiza. Mos reve nafatin kurikulu ho metodu hanorin ho jestaun hodi responde nafatin ba ezizensia oioin. Nunee iha tinan 2013, DIT sei loke tan departamen jestaun komersiu (marketing management) ho jestaun rekursu umanu (human resource management). Iha tinan 2014-2016, DIT sei loke departmentu enjineria eletritiku (electrical engineering), kimika (Chemical engineering) ho meiu ambiente (environmental engineering). Iha tinan 2014, DIT bele loke ona programa Master of Business Administration (MBA) iha finansa, komersiu ho rekursu umanu, master iha kontrusaun sivil ho turismu iha tinan 2017, master iha minarai iha tinan 2019. Iha tinan 2020, DIT sei loke doutoramentu iha jestaun, konstrusaun sivil, turismu, komputador, ho minarai. Iha tinan nee mos DIT espera iha ona tradisaun peskiza ho publikasaun nebee too estandar rekuinesimentu internasional. Amu Bispu, Ministru Edukasaun ho distintu konvidadu sira mak hau respeita. DIT hahu hadia fasilidade hanorin hanesan laboratoriu, biblioteka ho video conference. Ohin ita inagura laboratoriu komputador, fasilidade video conference, labotoriu tahu (mud laboratoty) ba estudante minarai, ho laboratoriu mekanika rai (soil mechanics) ba estudante konstrusaun sivil. Nunee mos aumenta sala hanorin hodi suporta sistema trimester nebee DIT introdus iha tinan 2011. Atu aumenta kapasidade dosenti, DIT tinan-tinan haruka minimu ema nain lima hodi hola masteradu ho programa doutoramentu iha rai liur iha area oioin nebee DIT iha. Tinan nee DIT iha staf nain 9 mak fila ho masteradu iha area jestaun, turismu, komputador, enjineria sivil ho minarai. Nunee mos haruka dosenti atu tuir eventu sira nebee relavante hodi dezenvolve kapasidade professional via formasaun, peskiza, workshop ho seminar iha rai laran ho rai liur. Iha tinan 2013, sei haruka ema staf lima hodi hola programa doutoramentu iha liur hodi fortifika DIT sai nudar education and research based university iha Timor Leste hodi dezenvolve kapasidade rekursu umanu, halo inovasaun siensia ho teknolojia nebee sadere nafatin ba etika ho profesionalisme hodi tulun transforma moris sosiedade Timor Leste nian ba progresu, dame no hakmatek. Iha dezenvolvimentu kapasidade institusional, DIT buka hadia nafatin estatuta, regulamentu, prosedimentu ho mata dalang ba unidade hotu. Nunee staf hotu bele banati tuir, fasil atu bele sukat no hadia. Iha kontestu hadia staf nian moris, Tim Manajemen DIT deside ona atu hahu Fulan Maiu tinan nee staf nebee servisu liu tinan 5, nia salariu sei sa’e 10%, no sira nebee kiik liu tinan lima sei sa’e 5%. Nunee tinan-tinan staf nia salariu baziku sei sa’e 2.5% sujeitu ba performansia akademiku ho servisu staf ida-idak nian. Maske aumenta salariu nee la signifikativu, kompara ho nivel salarial nebee belun sira husi UNTL atu hetan, maibe importante liu katak ida nee hanesan hanoin ho jestu genuinu institutu nian hodi hadia salariu staf nian, maske sei hasoru limitasaun rekursu finanseiru. Rev Amo Bispu, Ministru Edukasaun, ho distitutu konvidadu sira hotu, Progresu nebee DIT hetan tanba graca moromak nian. Nunee ami deside katak DIT nian padroeira mak Nossa Senhora da Graca, nunee ami husu Amu Bispu bele aseita ho bele fo bensaun ba estatua nossa senhora nee. Progresu DIT nee mos tanba laran murak beila ho matebean sira nian, no servisu tim ho metin staf ho estudante DIT nian iha tempu hamnasa ho susar. Mos tulun balu husi governu, industria ho instituisaun akademiku rai seluk. Nunee iha biban nee, hau hatoo obrigadu wain ba instituisaun parseiru sira nebee tulun DIT. Mos hau lori uma kain boot ho knua DIT iha Aimutin, Oecusse ho Baucau hatoo obrigadu wain ba Amu Bispu, Dom Alberto Ricardo da Silva nebee laran luak hodi misa agredsimentu dies natalis DIT nian, nunee mos ba padre ho madre sira hotu. Hau mos hakarak hatoo obrigadu wain ba fundador DIT nian hotu. Ho respeita hau hatoo agredesimentu boot ba belun ho matebean Hipolito Aparicio, nudar fundador DIT nian ida, nebee hau fiar nia mos kontenti hamutuk ho ita iha loron nee, no ita reza atu nia bele hetan fatin diak iha moromak nia kadunan santo. Hau mos agradese ba bainaka hotu nebee kompartila ho hatudu sentidu solidaridade hodi kontentu hamutuk ami iha loron nee. Hau mos hatoo obrigadu wain ba Komisaun Organizadora Aniversariu Dekada Ida nebee lidera husi Ir. Salustiano Piedade, MSc, no Estudante DIT nebee lidera husi Abatu. Mos hakarak hatoo obrigadu wain ba komunidade Aimutin ho Bairro Bite nebee tulun DIT durante nee. Ba familia boot Aimutin, Manleuna ho Bairo Bite, hau hakarak hatoo “Ami mak imi nian, no imi mak ami nian, ita familia boot no metin. Ikus liu staf ho estudante DIT mak merese hetan fatin aas iha biban agredismentu nee. DIT halo progresu boot tanba staf ho estudante, tanba imi, laos hau. Parabens uma kain boot DIT, no obrigadu.*

14 Maret, 2012

SISTEMA DRAINAZEN Komentariu badak, husi Anunciano Guterres (Dosen Dili Institute of Technology) Husi observasaun nebe’e ma’k Dosente ho estudante teknik sipil Dili Institute of Technology halo ona iha sidade laran liu-liu iha distritu tolu, hanesan: Dili, Liquisa ho Maliana hatudu katak: dalabarak Be’e nalihun iha sidade laran tamba iha faktores barak mak halo hanesan: udan monu rai lapara, bee nakonu baleta, kondisaun inveromentu nebe’e lasaudavel no lasistematiku. Buat hirak nee akontese tamba iha ema deskuinesidu balun tesi ai arbiru, soe foer/lisu latuir nia fatin, planu sistema Drainasen iha cidade laran ma’k ladun diak no Komunidade ladun fo interese forti ba inviromentu, ladun seriu hadia konstrusaun drainasen iha sidade laran. Bee nalihun iha cidade laran hanesan output ida husi hahalok kualidade infrastruktur ma’k ladun diak. Husi ami nia observasaun hatudu katak impaktusi sira ne’e mosu tamba: (1) Udan munu rai lapara, (2) Karakteristiku ema hari’i uma arbiru (3) Intupidu ba kanal Drainazen (4) Laiha Manutensaun diak, material no implementasaun latuir standard. Mota bo’ot no rai halai ou munu sempre akontese iha area tropikus. Udan monu rai ho volume bo’ot no bebeik no ho kondisaun topografiku naruk no klean sempre akuza mota bo’ot no rai monu. struktura geologia nebe’e fraku halo imudasaun sempre mosu bebeik. Dalabarak comunidade nebe’e mak hela iha cidade laran sempre fo sala ba comunidades sira nebe’e hela iha foho lolon ladun fo prioridade oinsa bele prevene mota bot iha tempu udan. Tamba ne’e ita persiza halo identifikasaun no dezeinvolve technologia ho diak atu nune bele uja iha fati nebe’e hanesan ou fatin seluk iho karakteristiku nebe’e hanesan. Akontese mota bo’ot tamba mai husi faktoris barak alende intensidade udan munu rai lapara, volume be’e liu volume sanitasi, erusaun, Trafic jump nomos tamba iha kondisaun inviromental nebe’e latuir standar (tidak teratur) halo be’e mota nakonu lalais iha cidade laran. Idan nee, tamba iha oknum sira nebe’e laiha responsalvidade tesi a’i arbiru, komunidades sira soe lisu (foer) latuir nia fatin, planu sistema drainazen cidade laran la diak. Tamba komunidades sira ladun iha interese atu kuidadu inviromental maka inisiativu hadia drainazen iha cidade laran hamosu prisipiu ladun iha seriadade. Iha tinan 2007 to’o Tinan 2012, hanesan iha cidade Dili laran no iha ninin cidade rasik, ita hare iha fatin-fatin barak be’e sempre nalihun sa’e to’o Estrada ibun no tama to’o iha komunidades sira nia uma. Karik ita hare didiak katak be’e sempre nakonu iha tempu udan hanesan iha Dili ho Liquisa tamba kondisaun foho nebe’e haleu cidade molik no maran loss. Foho sira ne’e tutan ba malun hale’u sidade, no cidade rasik hela iha fatin ne’be klean no halis ba tasi. Kondisaun foho nebe’e halis ida ne’e iha kecenderungan velosidade be’e halai lalais sulin to’o iha fatin klean no tetuk. Ho kondisaun udan iha fatin topograpi timor leste, sei sai potensial ou fasil ba mota bo’ot. Hanesan akontese ona husi fulan Janeru to’o fulan Marsu iha Tinan 2010 no 2011 be’e nalihun iha cidade Dili. Iha tempu neba be’e bo’ot mai husi areas mota Becora, Taibesi nomos mota Comoro hanesan mota 3 husi mota 5 bo’ot nebe’e sulin hotu mai cidade Dili. Problema seluk ma’k urbanizasaun sulin mai iha Cidade Dili (Depois Timor ukun ann iha Tinan 2002 ) nebe’e halo Ema barak hela arbiru de’it iha fatin hotu-hotu,iha Dili laran. Ema hela arbiru latuir ona sistema tata kota no konseptu sustenablidade dezeinvolvementu tamba governo rasik seidauk iha planu klaru konaba sistema alokasaun konstrusaun uma iha Dili laran. Iha fatin barak nebe’e fofoun fatin ne’e hanesan dalan mota maibe’e ikusmai ema uza hodi hakiak modo no mota ninin hanesan fatin hodi hela. Ho hahalok (kebiasaan) Komunidade nebe’e soe lisu/fo’er ba mota laran estraga liutan situasan ida ne’e. Iha DIili, Fatin langanan be’e nalihun ma’k hanesan: Bidau Santa-ana/Bidau mota klaran, Colmera, Kaikoli, Bairo pite, manleu-anna no Palapasu nebe’e sai ona fatin rutinidade ba be’e wainhira udan bo’ot munu rai. Hahu husi Tinan 2002 to’o Tinan 2012, iha fatin hotu-hotu iha Distritu 13 akontese udan bo’ot tebes, no anin bo’ot nebe’e hamosu imundasaun rai halai/monu, mota sa’e nalihun iha Estrada laran estraga hotu Estrada sira (Estrada nakfera, kuak). Hanesan ita hare Dezastre, husi rai halai iha Queleqai-Baucau, Hera-Dili, Liquisa, Same, Ermera, Liquisa (area Tibar to iha Loes), Maliana. Kondisaun atliutan wainhira moru nebe’e mak compainia sira halo hatudu, laiha duni kualidade (latuir standard) komesa halis, monu taka hotu Estrada ibun, fatuk bo’ot husi foho tutun nebe’e halis monu taka Estrada klaran no estraga komunidade nia sasan no halo ema nia vida laiha ona folin. Ligasaun dalan/ponte husi Distritu ida ba distritu seluk kotu, exemplu dalan International husi Mota-Ain mai Dili labele aproveita ho diak tamba mota lori raihenek, fatuk taka hotu Estrada klaran, Fatuk iha foho lolon monu, ponte balun mos labele aproveita, maske Kompainia sira hadia fila-fila ona. Sekarik ita analiza didiak Kauza husi be’e nalihun, Estrada a’at, ponte nakfera ou kotu iha cidade Dili laran nomos iha distritu-distritu laos de’it tamba faktor biofisik hanesan kondisaun udan bo’ot, kondisaun foho no hela fatin, maibe tamba kualidade infrastruktura, problema social, ekonomia ho politik. Governo konstitusion halo no buka ona meus barak hodi responde problema hirak ne’e liuhusi dalan hadia kualidade infrastruktur, Treinamentu no sosializasaun ba comunidades sira oinsa prevene problema sira ne’e. Hanesan Exemplu: Governo RDTL liu husi permeru ministru nebe’e lidera husi Kairala Xanan Gusmao Iha Tinan 2009 foti Desizaun, deside loron sesta hanesan kebersihan iha cidade dili no iha distritu-distritu sira seluk iha Timor laran tomak. Maibe iha treinu komunidade, leaders komunitariu, sefi suku ho fungsionario publiku barak ladun responde diak ho desizaun governo. To agora Tinan 2012, Komunidade barak nomos leaders balun ladun fo importansia iha programa ida nee. Barak ma’k sei soe foer/lisu arbiru no barak ma’k sai hare nain (penonton) de’it. Governo RDTL liuhusi sekretariu de estadu do meu ambiente, secretariu estado da obras publiku, ministru da agrikultura e pescas, ministru do turizmu comerci e industria torizmu, halo ona meus oin-oin hodi halo regra espesifiku ba dezeinvolvementu iha rai laran, programa hanesan hamos dalan ninin, hasai ema nebe’e faan sasan iha trotoar, kuda aihun iha foho lolon (reboisasi) programa tradisaun kultura “Tarabando” hahu husi zona-zona espesifiku hanesan foho, mota, bee matan no seluk-seluktan maibe, realidade kommunidades barak ladun kompri nafatin ho diak, maske halo ona aktividades seluk hanesan, seminar, treinamentu no diskusaun hodi prevene problema be’e imundasaun ou buka nia solusaun. Be’e nalihun, mota sa’e bazikumente maihusi output husi implementasaun nebe’e ladun diak. Bencana banjir menjadi populer setelah dalam waktu yang hampir bersamaan (awal bulan Januari hingga April 2010) di beberapa Distrik dan sub distrik di Timor Leste terpaksa harus mengalami bencana ini, menyebabkan masyarakat telah kehilagan ratusan hektar lahan dan harus menggusi ke tempat-tempat yang lebih aman. Bahkan, Dili yang notabene merupakan ibukota negara tercinta Timor Leste, terpaksa harus terendam air. Sudah tentu kerugian yang harus diderita oleh masyarakat sangatlah besar. Parahnya, setelah air menyurut muncul berbagai macam penyakit yang mengancam kehidupan manusia, misalnya leptosirosis, Malaria, Muntahber yang saat ini menjadi masalah yang paling dominan di Timor Leste. Dari hasil pengamatan penulis di tiga lokasi di kota Dili, yaitu Becora-Dili Timur, Kolmera dan Komoro-Dili Barat, Bele foti nia konkluzaun katak dezastre be’e nalihun ho fizikumente tamba: 1. Udan munu rai bo’ot 2. Karakter halo uma ma’k latuir estetika arsitektura (sitem tata kota) 3. Intupidu iha kanalizasun drainazen 4. Taka kuak sobu kuak 5. Rutinidade sistema kontrolu nomos manutensaun ma’k barak liu latuir standard Wainhira udan munu rai lapara halo rai sai baruk, antaun kuandu udan tun nafatin maka be’e latama ona iha rai laran maibe halai deit iha rai leten no ikus mai kuandu planu drainazen ho volume kiik no la strategis maka halo be’e nalihun de’it iha Estrada leten. Tuir observador peskiza nian katak cidade Dili, ho iha los klaran besik tasi nebe’e foho haleu husi sorin sorin, foho molik (aihun ladun barak), Maske be’e sei lahalai makas iha tempu udan maibe, cidade laran be’e sei nalihun tamba be’e dalan no drainazen barak ma’k intupidu tamba ema soe foer no hela arbiru de’it. Atliutan kuandu barazen (bronzong) iha mota ninin iha Comoro becora, taibesi, Bidau no manleuwana hatudu nia konstrusaun laiha standar, ema tesi ai arbiru iha fo’ho lolon no laiha reboisasi, maka be’e sei lori raihenek mota nakonu liu barazen ibun no volume be’e sei sa’e makas liutan no be’e sei halai sai husi mota ba fatin seluk-seluk taka ema nia uma. Hanesan mos area sub-distritu maubara nebe’e peskizador ba halo peskiza, hahu husi maubara kota, maubara desa to’o loes distritu liquisa, ita hare kondisaun foho nebe’e naruk no hale’u, foho nebe’e mak governo aparu balun ona hatudu ladun halis, sistema barazen no drainazen nebe’e halo laiha kualidade no halo rai kahor fatuk bo’ot monu iha Estrada ibun iha tempu udan. Cidade Distrito Liquisa laran rasik hela loss iha mota dalan, satan iha foho hun laiha aihun, foho molik, sistema Drainazen nebe’e ladiak, latuir estandar hamosu raihenek taka no halo estragus dalan iha tempu udan. Tuir observasaun iha distritu liquisa hatudu karakteristiku fatin 4 nebe’e sai hanesan mota dalan (liquisa kota, maubara kota). Husi observasaun fatin 4 nee hatudu kondisaun rai hanesan de’it hahu husi foho hun, ba klaran no ba to’o iha tasi, ho kondisaun rai nebe’e halis makas ba tasi antaun wainhira udan komesa munu rai, be’e sei halai makas ho tempu konsentrasi nebe’e badak tebes, lori fatuk, raihenek no foer seluk-seluk, lulun hamutuk ba tasi. Sekarik udan mai ho volume bo’t no lapara maka ema barak ma’k sei lakon sira nia vida no riku soin, tamba sira labiban atu salva ann. Tuir observasaun hatudu katak sistema drainazen iha cidade laran ladun kompletu bele halo bee nalihun ba nebe-nebe de’it nakonu iha Estrada leten no tama ema nia uma laran. Tamba ne’e Sistema Drainazen ho Normalizasaun ba be’e mota importante tebes hanesan dalan ba be’e foer no be’e udan atu nune’e be’e bele sulin to’o iha tasi laran nebe’e hanesan fatin ikus ba be’e atu deskansa/ para.

03 Maret, 2012

REZULTADU ESTAZIU (FIELD TRIP) HUSI ESTUDANTE TEKNIK SIPIL DIT IHA LIQUICA TO'O MALIANA

Sabadu-Dominggu,25-26 Febrieru 2012 estudante Enjineria Sivil DIT semester 6 akompainha hosi dosenti nain haat (Ir. Anuciano Dp. Guterres, MSc, Ir. Aderita T. dos Santos, MEng., Ir. Peregrinus Dhae, MEng., ho Ir. Merita Tilman) ba hala'o kuliah iha kampo (studi lapangan) relasaun ho mata kuliah Road Construction, Soil Mechanics,Foundation Engineering, Drainage, Hidrology, no Irigation. Iha lokasi primeru Estudante ho Dosente sira ba vizita iha Maubara-Liquica hare programa governu halo konstrusaun estrada; haluan estrada hanesan tesi foho hodi loke luantan estrada. Iha Observasaun ida ne'e, Dosente sira esplika ba estudande katak; Wainhira ita halo estrada besik foho, ita mos persija hanoin konaba protesaun ba foho (Slope protection) atu nune'e bainhira udan munu rai, foho nebe'e molik labele monu ou longsor takafali estrada. Tamba ne'e Persija tebes moru /barazen nebe'e forti, nomos surface drain ho sub surface drain persiza iha plantasaun ho konstrusaun nebe'e diak. Iha parte seluk, dosen sira esplika liutan katak ita persiza aplika sistema bio Engineering hodi prevene'e imundasaun wainhira udan munu kona foho ninin nebee halis. Realidade nebe'e iha, ita hare modelu konstrusaun barazen nebe'e halo ona hotu-hotu laiha airin ho reinforce concrete (beton ho bes laiha). Iha parte seluk, Dosente sira mos esplika katak: Airin nebe'e halo ona kuandu lahalis ba foho lolon antaun wainhira rai halai, nia sei tebe Moru i halo moru munu. Kualidade material kuandu ladiak antaun bele halo moru monu lalais liutan.

Depois iha Lokasi segundo, iha Leo Lima - Balibo, Maliana hodi hare rai halai (longsor) nebe taka estrada no impaktu ba trasporte ba mai Dili - Maliana. Iha fatin nee foti mos sample rai hodi koko iha laboratorium Mekanika Tanah DIT atu hatene ninian properties rai nian. Atu nune'e ita bele halo desain ba konstrusaun iha neba.

Iha fatin terseru ba visita mos Bendungan no Irigasi iha Maliana. Iha fatin ne'e Dosente sira esplika konaba oinsa maneja bee irigasaun ba natar iha parte Maliana. No esplika mos infrastruktura no fasilidade nebe iha neba kompara ho teoria nebe sira hetan ona.

Objetivu husi atividade nee hodi posibiliza dosenti sira uza sira nia matenek hodi analiza problema konstrusaun sivil iha Timor Leste no Dosente sira bele hakerek paper no peskija. Ba estudante sira bele halo komparasaun teoria no pratika nebe sira hetan iha kampus no saida mak sira hare iha kampo/lapangan. Espera mos estudante sei aumenta sira nia kuinesimentu ho skill, no uza sira nia teoria nebee iha hodi hare pratika konstrusaun sivil nebee iha sosiedade nia laran.

Figura 1: Konstrusaun Barazen iha Maubara - Liquisa