Translate

14 Maret, 2012

SISTEMA DRAINAZEN Komentariu badak, husi Anunciano Guterres (Dosen Dili Institute of Technology) Husi observasaun nebe’e ma’k Dosente ho estudante teknik sipil Dili Institute of Technology halo ona iha sidade laran liu-liu iha distritu tolu, hanesan: Dili, Liquisa ho Maliana hatudu katak: dalabarak Be’e nalihun iha sidade laran tamba iha faktores barak mak halo hanesan: udan monu rai lapara, bee nakonu baleta, kondisaun inveromentu nebe’e lasaudavel no lasistematiku. Buat hirak nee akontese tamba iha ema deskuinesidu balun tesi ai arbiru, soe foer/lisu latuir nia fatin, planu sistema Drainasen iha cidade laran ma’k ladun diak no Komunidade ladun fo interese forti ba inviromentu, ladun seriu hadia konstrusaun drainasen iha sidade laran. Bee nalihun iha cidade laran hanesan output ida husi hahalok kualidade infrastruktur ma’k ladun diak. Husi ami nia observasaun hatudu katak impaktusi sira ne’e mosu tamba: (1) Udan munu rai lapara, (2) Karakteristiku ema hari’i uma arbiru (3) Intupidu ba kanal Drainazen (4) Laiha Manutensaun diak, material no implementasaun latuir standard. Mota bo’ot no rai halai ou munu sempre akontese iha area tropikus. Udan monu rai ho volume bo’ot no bebeik no ho kondisaun topografiku naruk no klean sempre akuza mota bo’ot no rai monu. struktura geologia nebe’e fraku halo imudasaun sempre mosu bebeik. Dalabarak comunidade nebe’e mak hela iha cidade laran sempre fo sala ba comunidades sira nebe’e hela iha foho lolon ladun fo prioridade oinsa bele prevene mota bot iha tempu udan. Tamba ne’e ita persiza halo identifikasaun no dezeinvolve technologia ho diak atu nune bele uja iha fati nebe’e hanesan ou fatin seluk iho karakteristiku nebe’e hanesan. Akontese mota bo’ot tamba mai husi faktoris barak alende intensidade udan munu rai lapara, volume be’e liu volume sanitasi, erusaun, Trafic jump nomos tamba iha kondisaun inviromental nebe’e latuir standar (tidak teratur) halo be’e mota nakonu lalais iha cidade laran. Idan nee, tamba iha oknum sira nebe’e laiha responsalvidade tesi a’i arbiru, komunidades sira soe lisu (foer) latuir nia fatin, planu sistema drainazen cidade laran la diak. Tamba komunidades sira ladun iha interese atu kuidadu inviromental maka inisiativu hadia drainazen iha cidade laran hamosu prisipiu ladun iha seriadade. Iha tinan 2007 to’o Tinan 2012, hanesan iha cidade Dili laran no iha ninin cidade rasik, ita hare iha fatin-fatin barak be’e sempre nalihun sa’e to’o Estrada ibun no tama to’o iha komunidades sira nia uma. Karik ita hare didiak katak be’e sempre nakonu iha tempu udan hanesan iha Dili ho Liquisa tamba kondisaun foho nebe’e haleu cidade molik no maran loss. Foho sira ne’e tutan ba malun hale’u sidade, no cidade rasik hela iha fatin ne’be klean no halis ba tasi. Kondisaun foho nebe’e halis ida ne’e iha kecenderungan velosidade be’e halai lalais sulin to’o iha fatin klean no tetuk. Ho kondisaun udan iha fatin topograpi timor leste, sei sai potensial ou fasil ba mota bo’ot. Hanesan akontese ona husi fulan Janeru to’o fulan Marsu iha Tinan 2010 no 2011 be’e nalihun iha cidade Dili. Iha tempu neba be’e bo’ot mai husi areas mota Becora, Taibesi nomos mota Comoro hanesan mota 3 husi mota 5 bo’ot nebe’e sulin hotu mai cidade Dili. Problema seluk ma’k urbanizasaun sulin mai iha Cidade Dili (Depois Timor ukun ann iha Tinan 2002 ) nebe’e halo Ema barak hela arbiru de’it iha fatin hotu-hotu,iha Dili laran. Ema hela arbiru latuir ona sistema tata kota no konseptu sustenablidade dezeinvolvementu tamba governo rasik seidauk iha planu klaru konaba sistema alokasaun konstrusaun uma iha Dili laran. Iha fatin barak nebe’e fofoun fatin ne’e hanesan dalan mota maibe’e ikusmai ema uza hodi hakiak modo no mota ninin hanesan fatin hodi hela. Ho hahalok (kebiasaan) Komunidade nebe’e soe lisu/fo’er ba mota laran estraga liutan situasan ida ne’e. Iha DIili, Fatin langanan be’e nalihun ma’k hanesan: Bidau Santa-ana/Bidau mota klaran, Colmera, Kaikoli, Bairo pite, manleu-anna no Palapasu nebe’e sai ona fatin rutinidade ba be’e wainhira udan bo’ot munu rai. Hahu husi Tinan 2002 to’o Tinan 2012, iha fatin hotu-hotu iha Distritu 13 akontese udan bo’ot tebes, no anin bo’ot nebe’e hamosu imundasaun rai halai/monu, mota sa’e nalihun iha Estrada laran estraga hotu Estrada sira (Estrada nakfera, kuak). Hanesan ita hare Dezastre, husi rai halai iha Queleqai-Baucau, Hera-Dili, Liquisa, Same, Ermera, Liquisa (area Tibar to iha Loes), Maliana. Kondisaun atliutan wainhira moru nebe’e mak compainia sira halo hatudu, laiha duni kualidade (latuir standard) komesa halis, monu taka hotu Estrada ibun, fatuk bo’ot husi foho tutun nebe’e halis monu taka Estrada klaran no estraga komunidade nia sasan no halo ema nia vida laiha ona folin. Ligasaun dalan/ponte husi Distritu ida ba distritu seluk kotu, exemplu dalan International husi Mota-Ain mai Dili labele aproveita ho diak tamba mota lori raihenek, fatuk taka hotu Estrada klaran, Fatuk iha foho lolon monu, ponte balun mos labele aproveita, maske Kompainia sira hadia fila-fila ona. Sekarik ita analiza didiak Kauza husi be’e nalihun, Estrada a’at, ponte nakfera ou kotu iha cidade Dili laran nomos iha distritu-distritu laos de’it tamba faktor biofisik hanesan kondisaun udan bo’ot, kondisaun foho no hela fatin, maibe tamba kualidade infrastruktura, problema social, ekonomia ho politik. Governo konstitusion halo no buka ona meus barak hodi responde problema hirak ne’e liuhusi dalan hadia kualidade infrastruktur, Treinamentu no sosializasaun ba comunidades sira oinsa prevene problema sira ne’e. Hanesan Exemplu: Governo RDTL liu husi permeru ministru nebe’e lidera husi Kairala Xanan Gusmao Iha Tinan 2009 foti Desizaun, deside loron sesta hanesan kebersihan iha cidade dili no iha distritu-distritu sira seluk iha Timor laran tomak. Maibe iha treinu komunidade, leaders komunitariu, sefi suku ho fungsionario publiku barak ladun responde diak ho desizaun governo. To agora Tinan 2012, Komunidade barak nomos leaders balun ladun fo importansia iha programa ida nee. Barak ma’k sei soe foer/lisu arbiru no barak ma’k sai hare nain (penonton) de’it. Governo RDTL liuhusi sekretariu de estadu do meu ambiente, secretariu estado da obras publiku, ministru da agrikultura e pescas, ministru do turizmu comerci e industria torizmu, halo ona meus oin-oin hodi halo regra espesifiku ba dezeinvolvementu iha rai laran, programa hanesan hamos dalan ninin, hasai ema nebe’e faan sasan iha trotoar, kuda aihun iha foho lolon (reboisasi) programa tradisaun kultura “Tarabando” hahu husi zona-zona espesifiku hanesan foho, mota, bee matan no seluk-seluktan maibe, realidade kommunidades barak ladun kompri nafatin ho diak, maske halo ona aktividades seluk hanesan, seminar, treinamentu no diskusaun hodi prevene problema be’e imundasaun ou buka nia solusaun. Be’e nalihun, mota sa’e bazikumente maihusi output husi implementasaun nebe’e ladun diak. Bencana banjir menjadi populer setelah dalam waktu yang hampir bersamaan (awal bulan Januari hingga April 2010) di beberapa Distrik dan sub distrik di Timor Leste terpaksa harus mengalami bencana ini, menyebabkan masyarakat telah kehilagan ratusan hektar lahan dan harus menggusi ke tempat-tempat yang lebih aman. Bahkan, Dili yang notabene merupakan ibukota negara tercinta Timor Leste, terpaksa harus terendam air. Sudah tentu kerugian yang harus diderita oleh masyarakat sangatlah besar. Parahnya, setelah air menyurut muncul berbagai macam penyakit yang mengancam kehidupan manusia, misalnya leptosirosis, Malaria, Muntahber yang saat ini menjadi masalah yang paling dominan di Timor Leste. Dari hasil pengamatan penulis di tiga lokasi di kota Dili, yaitu Becora-Dili Timur, Kolmera dan Komoro-Dili Barat, Bele foti nia konkluzaun katak dezastre be’e nalihun ho fizikumente tamba: 1. Udan munu rai bo’ot 2. Karakter halo uma ma’k latuir estetika arsitektura (sitem tata kota) 3. Intupidu iha kanalizasun drainazen 4. Taka kuak sobu kuak 5. Rutinidade sistema kontrolu nomos manutensaun ma’k barak liu latuir standard Wainhira udan munu rai lapara halo rai sai baruk, antaun kuandu udan tun nafatin maka be’e latama ona iha rai laran maibe halai deit iha rai leten no ikus mai kuandu planu drainazen ho volume kiik no la strategis maka halo be’e nalihun de’it iha Estrada leten. Tuir observador peskiza nian katak cidade Dili, ho iha los klaran besik tasi nebe’e foho haleu husi sorin sorin, foho molik (aihun ladun barak), Maske be’e sei lahalai makas iha tempu udan maibe, cidade laran be’e sei nalihun tamba be’e dalan no drainazen barak ma’k intupidu tamba ema soe foer no hela arbiru de’it. Atliutan kuandu barazen (bronzong) iha mota ninin iha Comoro becora, taibesi, Bidau no manleuwana hatudu nia konstrusaun laiha standar, ema tesi ai arbiru iha fo’ho lolon no laiha reboisasi, maka be’e sei lori raihenek mota nakonu liu barazen ibun no volume be’e sei sa’e makas liutan no be’e sei halai sai husi mota ba fatin seluk-seluk taka ema nia uma. Hanesan mos area sub-distritu maubara nebe’e peskizador ba halo peskiza, hahu husi maubara kota, maubara desa to’o loes distritu liquisa, ita hare kondisaun foho nebe’e naruk no hale’u, foho nebe’e mak governo aparu balun ona hatudu ladun halis, sistema barazen no drainazen nebe’e halo laiha kualidade no halo rai kahor fatuk bo’ot monu iha Estrada ibun iha tempu udan. Cidade Distrito Liquisa laran rasik hela loss iha mota dalan, satan iha foho hun laiha aihun, foho molik, sistema Drainazen nebe’e ladiak, latuir estandar hamosu raihenek taka no halo estragus dalan iha tempu udan. Tuir observasaun iha distritu liquisa hatudu karakteristiku fatin 4 nebe’e sai hanesan mota dalan (liquisa kota, maubara kota). Husi observasaun fatin 4 nee hatudu kondisaun rai hanesan de’it hahu husi foho hun, ba klaran no ba to’o iha tasi, ho kondisaun rai nebe’e halis makas ba tasi antaun wainhira udan komesa munu rai, be’e sei halai makas ho tempu konsentrasi nebe’e badak tebes, lori fatuk, raihenek no foer seluk-seluk, lulun hamutuk ba tasi. Sekarik udan mai ho volume bo’t no lapara maka ema barak ma’k sei lakon sira nia vida no riku soin, tamba sira labiban atu salva ann. Tuir observasaun hatudu katak sistema drainazen iha cidade laran ladun kompletu bele halo bee nalihun ba nebe-nebe de’it nakonu iha Estrada leten no tama ema nia uma laran. Tamba ne’e Sistema Drainazen ho Normalizasaun ba be’e mota importante tebes hanesan dalan ba be’e foer no be’e udan atu nune’e be’e bele sulin to’o iha tasi laran nebe’e hanesan fatin ikus ba be’e atu deskansa/ para.

03 Maret, 2012

REZULTADU ESTAZIU (FIELD TRIP) HUSI ESTUDANTE TEKNIK SIPIL DIT IHA LIQUICA TO'O MALIANA

Sabadu-Dominggu,25-26 Febrieru 2012 estudante Enjineria Sivil DIT semester 6 akompainha hosi dosenti nain haat (Ir. Anuciano Dp. Guterres, MSc, Ir. Aderita T. dos Santos, MEng., Ir. Peregrinus Dhae, MEng., ho Ir. Merita Tilman) ba hala'o kuliah iha kampo (studi lapangan) relasaun ho mata kuliah Road Construction, Soil Mechanics,Foundation Engineering, Drainage, Hidrology, no Irigation. Iha lokasi primeru Estudante ho Dosente sira ba vizita iha Maubara-Liquica hare programa governu halo konstrusaun estrada; haluan estrada hanesan tesi foho hodi loke luantan estrada. Iha Observasaun ida ne'e, Dosente sira esplika ba estudande katak; Wainhira ita halo estrada besik foho, ita mos persija hanoin konaba protesaun ba foho (Slope protection) atu nune'e bainhira udan munu rai, foho nebe'e molik labele monu ou longsor takafali estrada. Tamba ne'e Persija tebes moru /barazen nebe'e forti, nomos surface drain ho sub surface drain persiza iha plantasaun ho konstrusaun nebe'e diak. Iha parte seluk, dosen sira esplika liutan katak ita persiza aplika sistema bio Engineering hodi prevene'e imundasaun wainhira udan munu kona foho ninin nebee halis. Realidade nebe'e iha, ita hare modelu konstrusaun barazen nebe'e halo ona hotu-hotu laiha airin ho reinforce concrete (beton ho bes laiha). Iha parte seluk, Dosente sira mos esplika katak: Airin nebe'e halo ona kuandu lahalis ba foho lolon antaun wainhira rai halai, nia sei tebe Moru i halo moru munu. Kualidade material kuandu ladiak antaun bele halo moru monu lalais liutan.

Depois iha Lokasi segundo, iha Leo Lima - Balibo, Maliana hodi hare rai halai (longsor) nebe taka estrada no impaktu ba trasporte ba mai Dili - Maliana. Iha fatin nee foti mos sample rai hodi koko iha laboratorium Mekanika Tanah DIT atu hatene ninian properties rai nian. Atu nune'e ita bele halo desain ba konstrusaun iha neba.

Iha fatin terseru ba visita mos Bendungan no Irigasi iha Maliana. Iha fatin ne'e Dosente sira esplika konaba oinsa maneja bee irigasaun ba natar iha parte Maliana. No esplika mos infrastruktura no fasilidade nebe iha neba kompara ho teoria nebe sira hetan ona.

Objetivu husi atividade nee hodi posibiliza dosenti sira uza sira nia matenek hodi analiza problema konstrusaun sivil iha Timor Leste no Dosente sira bele hakerek paper no peskija. Ba estudante sira bele halo komparasaun teoria no pratika nebe sira hetan iha kampus no saida mak sira hare iha kampo/lapangan. Espera mos estudante sei aumenta sira nia kuinesimentu ho skill, no uza sira nia teoria nebee iha hodi hare pratika konstrusaun sivil nebee iha sosiedade nia laran.

Figura 1: Konstrusaun Barazen iha Maubara - Liquisa








REITOR DIT ASINA AKORDU HO EMBAISADOR JAPAUN IHA TIMOR LESTE NO NGO JAPAUN JDRAC

Reitor Dili Institute of Technology (DIT) hateten.....
Governu Japoneza reprezenta husi nia Embaisador iha TL, NGO Japaun, JDRAC reprezenta husi Vise Prezidenti Mr. Hirao, DIT nebee reprezenta husi Reitor asina kontratu hodi halao formasaun automekaniku ba foin sae sira iha Timor Leste. Formador sira mai hotu husi Japaun, no tulun husi formador DIT nian. Formasaun nee espera bele haforsa kapasidade instituisional DIT nian hodi halao formasaun tanba hetan fasilidade formasaun balu ho transferensia abilidade ba formador DIT nian.

Nunee DIT bele asegura sustentabilidade formasaun iha area automekaniku iha Timor Leste. Diretor Geral SEFOPE mos promote atu aloka mos fundu balu ba DIT hodi halo formasaun automekaniku ba foin sa'e sira, laos deit iha Dili, maibe iha mos Distritu. Espera statemen nee bele realiza. Asina kontratu nee hatudu mos DIT hetan fiar husi Japaun hodi halao programa hamutuk hodi hasae kapasidade foin sa'e sira iha Timor Leste.

Investa iha edukasaun, investa iha kualidade, ho investa iha hametin kompetividade nasional.

http://www.facebook.com/Estanislausaldanha/20Februari2012