Translate

26 Juli, 2012

Diskursu Reitor iha Dekada Ida Aniversariu DIT nian iha 10 Maiu 2012


Estanislau Saldanha, Reitor Dili Institute of Technology (DIT)
Ex Rev Amo Bispu Dioseze Dili, Dom Alberto Ricardo da Silva Ex Ministru Edukasaun, Dr. Joao Cancio Freitas, Rev padre ho madre sira, Ex Pres BOT DIT, Kirsty S. Gusmao ho nia membru tomak Magnifiku Reitor sira ho Distintu konvidadu sira, Prof Carolyne husi the University of Western Australia, no Pak Sidhi, Vise Reitor Universidade Dhyana Pura Bali, Inan-aman estudante ho komunidade sira hotu, Staf ho estudante DIT sira, Loron diak, loron kmanek, loron orguilu no benvindu iha Knua DIT iha Aimutin Dili. Ho graca ho tulun Aman maromak nian, ohin loron hau orguilu tebes hodi hamrik iha nee hamutuk ho ita boot sira hotu hodi festeiza ho selebra tinan 10 DIT harii iha Timor Leste. Loron 10 Maiu fundador DIT sira hili hanesan loron moris ka loron aniversariu DIT nian tanba iha loron nee mak Sua Exelencia Kay Rala Xanana Gusmao, aktual PM, nudar Prezidenti AVR asina plaka hodi inagura estabilisimentu DIT nudar instituisaun ensinu superior ida iha Timor Leste. Orguilu boot liu tan ba uma kain boot DIT nian tanba loron moris nee marka ho misa agredisimentu boot ida nebee dirizi kedas husi aman boot igreija Dili nian, Dom Alberto Ricardo da Silva, no partisipa husi Vigariu Jeral Dioseze Dili, Mgr. Apolinario Aparicio, padre ho madre sira. Nee hanesan grasa boot ida ba uma kain nee. Nunee hau lori uma kain boot DIT nia naran ho haraik ain hatoo obrigadu wain ba Amo Bispu, padre ho madre sira ba selebrasaun misa agredesimentu DIT nian nebee furak, ho nia sentidu klean tebes, no sei kesi metin nafatin iha hanoin ho fuan membru uma kain boot nee nian iha tempu naruk. Hau mos ho haraik an husu tulun nafatin ba Amo Bispu, padre ho madre sira atu reza nafatin ba uma kain nee. Nunee atividade nebee halao iha uma kain nee bele lao diak, iha funan no fuan diak ba povu ho nasaun doben Timor Leste. Ex Rev Amo Bispu, Ministru Edukasaun, ho Distintu Konvidadu sira, Ohin mos honra boot ba hau hodi hatoo katak staf ho estudante sira husi uma kain boot nee servisu makas, hamutuk iha ambiente fraternal, tulun ho respeita malu ho iha servisu tim makas iha ambitu diversidade. Maske staf sira nee “kesi kabun makas” tanba salariu ida nebee sira simu kiik ho servisu barak ho todan. Maske estudante barak dala barak triste ho mata been sai makas tanba kondisaun ekonomiku inan-aman nian nebee difikulta sira hodi selu sira nia estudu iha institutu nee. Hateri netik sira iha leten nee hotu la hasusar servisu hamutuk ho belun diak entre ema hotu iha uma kain boot DIT nian iha nebee deit ho sa tempu deit hodi lao hamutuk ho metin, hodi lao too DIT nia mehi atu sai sentru exelensia iha edukasaun, formasaun ho peskiza iha Timor Leste. Nunee knua ho uma kain boot DIT bele tulun prepara ema kualidade hodi hatan “husu” ho halo progresu ba povu ho nasaun, hadia moris sosiedade, hametin kompetividade nasional, haburas kultura ho identidade nasional, via edukasaun, peskiza, kreatividade ho inovasaun. Uma kain boot DIT tenki sai modelu atu lori edukasaun ida kualidade, relevante, la iha fronteira hodi forma ema matenek, laos deit iha siensia ho teknolojia, maibe iha fiar, moral, no orguilu ba nia aan nudar Timor oan no sai futuru lider nasional nian. Nunee uma kain boot ho knua “DIT tenki tulun mos hanorin Timor oan hodi sai Timor oan nebee diak, laos hanorin Timor oan hodi sai fali malae oan diak ida”. Ex Rev Amo Bispu, Padre-Madre sira ho Distintu Konvidadu sira, Fiar mak sai abut ba buat hotu iha uma kain boot DIT nian. Fiar katak moromak iha duni no tulun uma kain boot DIT nee iha tempu susar ho hamnasa. Fiar katak ema hotu iha matenek, ho kbiit, no buka mobiliza didiak, hodi hamosu ho habelar sira nia matenek ho kbiit sira nee atu sai naroman ho masin ba ema seluk. Fiar katak ita nia matebean sira iha no sei tulun nafatin uma kain boot DIT nee, naran uma kain nee hanoin diak ho servisu makas hodi halo buat diak ruma ba ema seluk, rai ho nasaun doben nee ba diak, progresu no hakmatek. Ho fiar nee, no esforsu hamutuk ho parseria staf ho estudante sira hafunan ho hafuan barak ba DIT iha tinan sanulu nia laran, iha situasaun ida nebee defisil tanba influensia esterna DIT nian hanesan instabilidade politika iha Timor iha tinan 2006 too tinan 2007 ho influensia interna DIT nian nebee hasoru limitasaun rekursu finanseiru, nebee halo DIT atu hapara eterna nia atividade tomak. Nunee hare ba kotuk, bainhira harii iha tinan 2002, DIT iha staf ho fasilidade ida menus tebes, la iha uma ho sala naton hodi hanorin, numeru estudante nebee kiik tebes (la liu 350) atu tulun rendimentu sustentavel hodi asegura kualidade hanorin nebee diak, no relevansia ho ezizensia governu, industria, merkadu servisu, sosiedade ho instituisaun akademiku rai seluk. Ohin loron DIT sai hanesan instituisaun ensinu superior ida nebee hetan fiar ho fatin diak iha fuan ho laran povu ho nasaun doben nee. Institutu nee agora iha knua mesak iha Aimutin Dili nebee harii iha rai mesak besik hektar 4, numeru ho kualidade staf aumenta makas, numeru estudante aumenta, liu rihun rua nebee eskola iha Knua Dili ho Oecusse, no tinan-tinan sei aumenta rihun ida. DIT mos hetan ona akreditasaun husi governu, industria, merkadu servisu ho rekuinesimentu husi instituisaun akademiku rai seluk hanesan Australia (Victoria University, The University of Western Australia, Canberra Institute of Technology, Box Hill Institute of TAFE), Malaysia (UTHM), Portugal (Universidade Evora), ho Indonesia (Universitas Udayana, UKSW Salatiga, Universitas Gadjah Mada, ho Universitas Dhyana Pura Bali) via servisu hamutuk. Alumni DIT nian hetan hotu ona servisu, no sira nebee kontinua eskola iha rai seluk nia performansia akademiku diak tebes. Harii fasilidade hanorin sira nee hetan tulun makas husi Victoria University Australia, USAID, AUSAID, NZAID, British Government ho Governu Japoneza via NGO JDRAC ho Shell Foundation via Rotary Club Melbourne iha Knua Baucau ho Ministeriu Turismu, Komersiu ho Industria Timor Leste, Asesoria Sosiedade Sivil, Gabineti Primeiru Ministru. No suporta kapasitasaun staf iha administrativa, akademiku ho jestaun husi Australian Volunteers International (AVI), Volunteers Service Abroad, Nova Zelandia, Engineers Without Borders (EWB) husi Australia. DIT mos involve iha atividade peskiza ho formasaun professional nebee finansia husi USAID, AUSAID, Banku Mundial, IRI, the Asia Foundation, Democracy International, UNICEF ho Governu Japoneza. Nee laos deit reforsa kapasidade profesionalismu staf, nunee reforsa mos kapasidade institusional DIT nian, no tulun mos rendimentu sustentavel institutu nee nian. Rev Amo Bispu, Ministru Edukasaun, ho distintu konvidadu sira hotu, DIT kontinua nafatin iha mehi ho planu diak atu sai mata dalang ba hametin kapasidade institusional, hanorin ho peskiza tuir ezizensia governu, industria, merkadu servisu, sosiedade ho instituisaun akademiku rai seluk. Nunee uma kain boot nee buka atu servisu makas hodi hametin kualidade edukasaun ho peskiza via aktualiza kualidade staf, fasilidade hanorin ho peskiza. Mos reve nafatin kurikulu ho metodu hanorin ho jestaun hodi responde nafatin ba ezizensia oioin. Nunee iha tinan 2013, DIT sei loke tan departamen jestaun komersiu (marketing management) ho jestaun rekursu umanu (human resource management). Iha tinan 2014-2016, DIT sei loke departmentu enjineria eletritiku (electrical engineering), kimika (Chemical engineering) ho meiu ambiente (environmental engineering). Iha tinan 2014, DIT bele loke ona programa Master of Business Administration (MBA) iha finansa, komersiu ho rekursu umanu, master iha kontrusaun sivil ho turismu iha tinan 2017, master iha minarai iha tinan 2019. Iha tinan 2020, DIT sei loke doutoramentu iha jestaun, konstrusaun sivil, turismu, komputador, ho minarai. Iha tinan nee mos DIT espera iha ona tradisaun peskiza ho publikasaun nebee too estandar rekuinesimentu internasional. Amu Bispu, Ministru Edukasaun ho distintu konvidadu sira mak hau respeita. DIT hahu hadia fasilidade hanorin hanesan laboratoriu, biblioteka ho video conference. Ohin ita inagura laboratoriu komputador, fasilidade video conference, labotoriu tahu (mud laboratoty) ba estudante minarai, ho laboratoriu mekanika rai (soil mechanics) ba estudante konstrusaun sivil. Nunee mos aumenta sala hanorin hodi suporta sistema trimester nebee DIT introdus iha tinan 2011. Atu aumenta kapasidade dosenti, DIT tinan-tinan haruka minimu ema nain lima hodi hola masteradu ho programa doutoramentu iha rai liur iha area oioin nebee DIT iha. Tinan nee DIT iha staf nain 9 mak fila ho masteradu iha area jestaun, turismu, komputador, enjineria sivil ho minarai. Nunee mos haruka dosenti atu tuir eventu sira nebee relavante hodi dezenvolve kapasidade professional via formasaun, peskiza, workshop ho seminar iha rai laran ho rai liur. Iha tinan 2013, sei haruka ema staf lima hodi hola programa doutoramentu iha liur hodi fortifika DIT sai nudar education and research based university iha Timor Leste hodi dezenvolve kapasidade rekursu umanu, halo inovasaun siensia ho teknolojia nebee sadere nafatin ba etika ho profesionalisme hodi tulun transforma moris sosiedade Timor Leste nian ba progresu, dame no hakmatek. Iha dezenvolvimentu kapasidade institusional, DIT buka hadia nafatin estatuta, regulamentu, prosedimentu ho mata dalang ba unidade hotu. Nunee staf hotu bele banati tuir, fasil atu bele sukat no hadia. Iha kontestu hadia staf nian moris, Tim Manajemen DIT deside ona atu hahu Fulan Maiu tinan nee staf nebee servisu liu tinan 5, nia salariu sei sa’e 10%, no sira nebee kiik liu tinan lima sei sa’e 5%. Nunee tinan-tinan staf nia salariu baziku sei sa’e 2.5% sujeitu ba performansia akademiku ho servisu staf ida-idak nian. Maske aumenta salariu nee la signifikativu, kompara ho nivel salarial nebee belun sira husi UNTL atu hetan, maibe importante liu katak ida nee hanesan hanoin ho jestu genuinu institutu nian hodi hadia salariu staf nian, maske sei hasoru limitasaun rekursu finanseiru. Rev Amo Bispu, Ministru Edukasaun, ho distitutu konvidadu sira hotu, Progresu nebee DIT hetan tanba graca moromak nian. Nunee ami deside katak DIT nian padroeira mak Nossa Senhora da Graca, nunee ami husu Amu Bispu bele aseita ho bele fo bensaun ba estatua nossa senhora nee. Progresu DIT nee mos tanba laran murak beila ho matebean sira nian, no servisu tim ho metin staf ho estudante DIT nian iha tempu hamnasa ho susar. Mos tulun balu husi governu, industria ho instituisaun akademiku rai seluk. Nunee iha biban nee, hau hatoo obrigadu wain ba instituisaun parseiru sira nebee tulun DIT. Mos hau lori uma kain boot ho knua DIT iha Aimutin, Oecusse ho Baucau hatoo obrigadu wain ba Amu Bispu, Dom Alberto Ricardo da Silva nebee laran luak hodi misa agredsimentu dies natalis DIT nian, nunee mos ba padre ho madre sira hotu. Hau mos hakarak hatoo obrigadu wain ba fundador DIT nian hotu. Ho respeita hau hatoo agredesimentu boot ba belun ho matebean Hipolito Aparicio, nudar fundador DIT nian ida, nebee hau fiar nia mos kontenti hamutuk ho ita iha loron nee, no ita reza atu nia bele hetan fatin diak iha moromak nia kadunan santo. Hau mos agradese ba bainaka hotu nebee kompartila ho hatudu sentidu solidaridade hodi kontentu hamutuk ami iha loron nee. Hau mos hatoo obrigadu wain ba Komisaun Organizadora Aniversariu Dekada Ida nebee lidera husi Ir. Salustiano Piedade, MSc, no Estudante DIT nebee lidera husi Abatu. Mos hakarak hatoo obrigadu wain ba komunidade Aimutin ho Bairro Bite nebee tulun DIT durante nee. Ba familia boot Aimutin, Manleuna ho Bairo Bite, hau hakarak hatoo “Ami mak imi nian, no imi mak ami nian, ita familia boot no metin. Ikus liu staf ho estudante DIT mak merese hetan fatin aas iha biban agredismentu nee. DIT halo progresu boot tanba staf ho estudante, tanba imi, laos hau. Parabens uma kain boot DIT, no obrigadu.*