Translate

03 Maret, 2012

REZULTADU ESTAZIU (FIELD TRIP) HUSI ESTUDANTE TEKNIK SIPIL DIT IHA LIQUICA TO'O MALIANA

Sabadu-Dominggu,25-26 Febrieru 2012 estudante Enjineria Sivil DIT semester 6 akompainha hosi dosenti nain haat (Ir. Anuciano Dp. Guterres, MSc, Ir. Aderita T. dos Santos, MEng., Ir. Peregrinus Dhae, MEng., ho Ir. Merita Tilman) ba hala'o kuliah iha kampo (studi lapangan) relasaun ho mata kuliah Road Construction, Soil Mechanics,Foundation Engineering, Drainage, Hidrology, no Irigation. Iha lokasi primeru Estudante ho Dosente sira ba vizita iha Maubara-Liquica hare programa governu halo konstrusaun estrada; haluan estrada hanesan tesi foho hodi loke luantan estrada. Iha Observasaun ida ne'e, Dosente sira esplika ba estudande katak; Wainhira ita halo estrada besik foho, ita mos persija hanoin konaba protesaun ba foho (Slope protection) atu nune'e bainhira udan munu rai, foho nebe'e molik labele monu ou longsor takafali estrada. Tamba ne'e Persija tebes moru /barazen nebe'e forti, nomos surface drain ho sub surface drain persiza iha plantasaun ho konstrusaun nebe'e diak. Iha parte seluk, dosen sira esplika liutan katak ita persiza aplika sistema bio Engineering hodi prevene'e imundasaun wainhira udan munu kona foho ninin nebee halis. Realidade nebe'e iha, ita hare modelu konstrusaun barazen nebe'e halo ona hotu-hotu laiha airin ho reinforce concrete (beton ho bes laiha). Iha parte seluk, Dosente sira mos esplika katak: Airin nebe'e halo ona kuandu lahalis ba foho lolon antaun wainhira rai halai, nia sei tebe Moru i halo moru munu. Kualidade material kuandu ladiak antaun bele halo moru monu lalais liutan.

Depois iha Lokasi segundo, iha Leo Lima - Balibo, Maliana hodi hare rai halai (longsor) nebe taka estrada no impaktu ba trasporte ba mai Dili - Maliana. Iha fatin nee foti mos sample rai hodi koko iha laboratorium Mekanika Tanah DIT atu hatene ninian properties rai nian. Atu nune'e ita bele halo desain ba konstrusaun iha neba.

Iha fatin terseru ba visita mos Bendungan no Irigasi iha Maliana. Iha fatin ne'e Dosente sira esplika konaba oinsa maneja bee irigasaun ba natar iha parte Maliana. No esplika mos infrastruktura no fasilidade nebe iha neba kompara ho teoria nebe sira hetan ona.

Objetivu husi atividade nee hodi posibiliza dosenti sira uza sira nia matenek hodi analiza problema konstrusaun sivil iha Timor Leste no Dosente sira bele hakerek paper no peskija. Ba estudante sira bele halo komparasaun teoria no pratika nebe sira hetan iha kampus no saida mak sira hare iha kampo/lapangan. Espera mos estudante sei aumenta sira nia kuinesimentu ho skill, no uza sira nia teoria nebee iha hodi hare pratika konstrusaun sivil nebee iha sosiedade nia laran.

Figura 1: Konstrusaun Barazen iha Maubara - Liquisa








Tidak ada komentar:

Posting Komentar